Dan uoči zvaničnog početka 57. Venecijanskog bijenala umjetnosti, čiji je ovogodišnji moto „Viva arte viva”, u Palati Malipjero svečano je otvorena postavka crnogorskih umjetnika Ivane Radovanović i Adina Rastodera. Njihovi radovi – „Šuplji ljudi” Radovanovićeve i „Ljudi anđeli” Rastodera, čine zajedničku postavku „Čovjek – Uomo – Human”, kojom se predstavlja Crna Gora na jednoj od najprestižnijih svjetskih smotri savremene likovne – vizuelne umjetnosti. Kuratorka Crnogorskog paviljona je istoričarka umjetnosti Žana Filipović, komesar Nenad Šoškić, direktor Centra savremene umjetnosti Crne Gore, koji je i producent učešća na Bijenalu, a pokrovitelj crnogorsko Ministarstvo kulture.
Na Bijenalu u Veneciji, prestižnoj smotri koja okuplja recentnu umjetničku produkciju sa svih meridijana, Crna Gora je imala nekoliko zapaženih predstavljanja, dokazujući da ide u korak sa savremenim svjetskim umjetičkim kretanjima, rekao je ministar Janko Ljumović. Prostor Crne Gore je sam po sebi jedan veliki palimpsest, dodao je on, na kojem su se slojevi kulture i umjetnosti slagali dokazujući organsku povezanost postojećih i novih umjetničkih izraza. Zato su svi nastupi crnogorskih umjetnika na Bijenalu nosili pečat sadejstva između dubokih, često nesaznajnih strujanja univerzalnog i upornog tragalaštva za osobenim.
– Radovi Ivane Radovanović i Adina Rastodera, u zajedničkom konceptu amblematično svedenog naziva „Čovjek”, jesu antropološka traganja koja sežu i do bitnih ontoloških pitanja, a koja je stvarnost aktuelizovala novoepohalnim neuralgijama, sve vidljivijim u odnosu između pojedinca i svijeta. Otuđenje, apsurdnost, grotesknost jesu dominantni motivi koji u ovim radovima zazivaju zapitanost nad onim što je danas postalo prisutno, a što nam je četrdesetih godina prošlog vijeka nagovijestio veliki Muzilov roman „Čovjek bez svojstava”. Slobodno možemo reći da su radovi Radovanovićeve i Rastodera promišljene umjetničke varijacije upravo na tu humanu bezsvojstvenost, što ove radove čini svojevrsnim umjetničkim upozorenjem koje na vrlo efektan način korespondira sa sloganom Bijenala, to jest sa aktuelizovanjem pitanja života u umjetnosti – rekao je Ljumović.
Učešće na Bijenalu ne samo da čini crnogorsku scenu vidljivom na svjetskoj mapi, već je i dinamizuje.
Kuratorka Crnogorskog paviljona Žana Filipović, osvrnuvši se na moto Bijenala, odnosno da slogan „Viva arte viva” koji je ujedno okvir koji je odredila kuratorka Kristin Masel, upućuje na potrebu da se obnovi vjera u umjetničku misiju.
– I crnogorski umjetnički doprinos ovogodišnjem bijenalu oslonjen je na konceptu prema kome umjetnost postaje savjest vremena i čin visoke odgovornosti. Umjetnost je veza sa prošlošću, sud, stav o sadašnjosti i vizija budućnosti. Upravo na toj relaciji, iskazujući svoj stav o sadašnjosti i budućnosti, jesu umjetnički projekti darovitih crnogorskih umjetnika mlađe generacije Ivane Radovanović i Adina Rastodera. Dominantna ideja u radovima ovih umjetnika je čovjek u različitim pozicijama i preispitivanjima zagonetke života – istakla je Filipovićeva.
Venecijansko bijenale trajaće do 26. novembra, a po pozivu Maselove učestvovaće 120 umjetnika iz 85 zemalja, među kojima je i Crna Gora.
Ž.J.
Živjela živa umjetnost
Na otvaranju je govorila i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, autorka tekstova u pratećem katalogu. Ona je rekla da je Filipovićeva odabrala radove eminetnih predstavnika savremene crnogorske likovne scene koju danas definišu spontanost i improvizacija u stvaralačkom procesu, dominacija podsvjesnog, ali i intelektualna meditacija nad djelom, a sve u kontekstu stava da je „svaki iracionalizam obitavanje racionalizma i njegova apstraktna dopuna…”
– Kao umjetnici koje karakterišu različite likovne poetike i kognitivno-kreativne reference, Ivana Radovanović i Adin Rastoder u paviljonu Crne Gore, predstavljaju se odvojenim projektima koje u širem kontekstu povezuje moto crnogorske izložbe – „Čovjek”. Prezentacijama mladih i talentovanih umjetnika dostojno je predstaviljena crnogorska umjetnička scena na 57. Venecijanskom bijenalu, a slogan „Viva Arte Viva”, zapravo izražava suštinu njihovog stvaralačkog kreda koje se zasniva na životnoj esenciji umjetnost i njenoj humanoj dimenziji sagledanoj kroz prizmu čovjeka – rekla je Zekovićeva.